Interes Rima prema ovim krajevima pojavio se tijekom 2. stoljeća prije Krista jer je kroz njih vodio najkraći i najjednostavniji put iz Italije za Istok. Segestica je nekoliko puta napadana, a konačno ju je osvojio Oktavijan 35. godine prije Krista. Nakon rimskog osvajanja Segestice razvija se novo naselje na lijevoj obali Kupe - rimska Siscia, koja je u početku bila vojničkog karaktera.

Nakon pomicanja vojske prema Dunavu, Siscia gubi vojnički značaj i razvija se civilno naselje kojemu Vespazijan, vjerojatno 71. g., dodjeljuje status kolonije pod nazivom Colonia Flavia Siscia. Tada su u Sisciji naseljeni i veterani iz ravenske flote, a u gradu je bila smještena i panonska riječna flota classis I Flavia (classis Flavia Pannonica). Siscia je bila značajno prometno, trgovačko i obrtničko središte, u njoj su se nalazila upravna i financijska tijela, uprava za rudnike (praepositus splendidissimi vectigalis ferrrium), vatrogasna udruga {collegium centonariorum) i beneficiarii procuratoris, postaja za carinsku službu (publicum portorium Illyrici), razni trgovački i obrtni kolegiji. Tu su se nalazile brojne reprezentativne zgrade, kurija, bazilika, toplice, hramovi i kipovi podignuti raznim bogovima i carevima, portici, vjerojatno i teatar i amfiteatar. Grad je imao vodovod i kanalizaciju, ulice popločane kamenom, te stambene kuće i zgrade građene opekom i kamenom.

• povratak