
Po završetku Prvog svjetskog rata život u gradu Sisku počinje se normalizirati, Sjskom se odvijao najživlji željeznički, riječni i cestovni promet, grad se ubrzano razvija privlačeći ine poduzetnike, trgovce, transportere, bankare i ugostitelje.
Uz već postojeće pogone, izgrađene su prve veće tvornice, kao što su Tvornica Šešira i tuljaca u Galdovu, tvornica Tanina, Tvornica špirita i likera "Teslić", zatim pilana i mlin Popović. Sredinom dvadesetih godina gradi se postrojenje za skladištenje i preradu nafte, koje je preraslo u Rafineriju Shell. U kolovozu 1939. godine dovršena je i puštena u pogon talionica Caprag, koja je bila prvi metalurški industrijski pogon u Hrvatskoj. Razvojem gospodarstva prihodi u gradskoj blagajni su porasli pa je više pažnje posvećeno uređenju grada. Uređuju se perivoji, šetališta i prometna infrastruktura.
Početkom Drugog svjetskog rata, Sisak postaje dijelom Nezavisne Države Hrvatske. Unatoč ratnim okolnostima i isključivanju određenih vjerskih i nacionalnih manjina iz političkog, gospodarskog i društvenog života grada, civilni život u gradu se nastavlja.
Dana 22.lipnja 1941. godine grupa komunista na čelu s Vladom Janićem Capom započinje s organiziranim otporom ustaškoj vlasti, oni osnivaju prvu antifašističku partizansku postrojbu na ovim prostorima. Potkraj Drugog svjetskog rata, Sisak doživljava znatna ratna razaranja. Ulaskom partizanskih postrojbi 5. svibnja 1945. godine u gradu su formirana nova tijela vlasti. Nakon rata Sisak postaje središte metalurške, naftne i kemijske industrije. Visokom stopom gospodarskog rasta i malom stopom nezaposlenosti, Sisak ulazi u red najrazvijenijih općina u Jugoslaviji.
Taj trend zadržan je do sredine šezdetih. U tom razdoblju raste broj stanovnika kao i sam grad. Brojni pokušaji gospodarskih reformi kao i političke krize poput "Hrvatskog proljeća" odražavaju se na gospodarski i društveni život grada.
Nezadovoljstvo položajem Hrvatske u socijalističkoj Jugoslaviji i gospodarsko političkim odnosima rezultiralo je pojavom višestranačja i procesom stvaranja samostalne i nezavisne Hrvatske. Unatoč volji građana za stvaranje samostalne Hrvatske izraženoj na prvim višestranač kim izborima i referendumu, proces osamostaljivanja Hrvatske nije tekao mirno, već označava i početak Domovinskog rata.
|