STALNI POSTAV / ZBIRKE

 



Kada su krajem 17. stoljeća s hrvatskog prostora protjerani Turci, vladari Habsburške Monarhije odlučili su krenuti u reforme kojima bi modernizirali svoju državu. Carica Marija Terezija odlučila je pokrenuti, među ostalim reformama, razvoj trgovine. Stoga je dala osnove za pokretanje plovnog puta rijekama Dunavom, Savom i Kupom, na kojem će Sisak biti vrlo važna karika. Žito se brodovima prevozilo do Siska pa do grada Karlovca, a od tamo kopnenim putem sve do jadranskih luka Rijeke, Senja i Bakra.
U to vrijeme na desnoj obali rijeke Kupe izgrađuje se 1785. godine Vojni Sisak koji se nalazio u sklopu Vojne Krajine, te je predstavljao trgovačku sponu između civilne i vojne Hrvatske. Sisak tako postaje sve važniji faktor u gospodarskom razvoju hrvatskih zemalja, a trgovina je dala novi zamah razvoju grada.
U 19. stoljeće Sisak ulazi kao podijeljeni grad s uhodanim trgovačkim putovima, te velikom razvojnom perspektivom. Godine 1829. grad Civilni Sisak dobiva prvu regulaciju ulica napravljenu od strane geometra Fistrovića koja se nastavlja na rimsku tradiciju pravilnog rastera gradskih ulica. Godine 1838. Sisak postaje slobodno trgovište, a vlast Kaptola nad gradom definitivno će prestati 1851. godine. Prva željeznička pruga u Hrvatskoj 1862. godine dolazi do Siska, a iste godine izgrađen je i drveni most koji je spojio Civilni i Vojni Sisak. Time je komunikacija između ta dva mjesta bila olakšana što će otvoriti put prema njihovu ujedinjenju 1874. godine. Ujedinjenjem ta dva mjesta i formiranjem jedinstvenog grada započinje nagli rast Siska. Broj stanovnika se sve više povećava zbog potrebe za radnom snagom. Otvaraju se škole, uređuju ulice i gradski trgovi, grad se sve više urbanizira izgradnjom kanalizacije, nove bolnice, vojarne, a otvaraju se i prvi industrijski pogoni. Razvojem trgovine, obrta i industrije, doseljavanjem sve većeg broja stanovništva, prometnom povezanošću stvaraju se preduvjeti za uspon društvenog života grada. U to vrijeme osnivaju se brojna građanska društva, odvija se bogati kulturni život predvođen pjevačkim društvima "Danica" i "Sloga", započinje razvoj sporta, skrbi se o gradskim starinama ... Takav razvoj grada trajao je sve do početka I. svjetskog rata kada zamire društveni život, a grad se prilagođava ratnim uvjetima.

 

 



kaptol

ž

  Natrag... Gore... Naslovnica...