Prapovijest i Segestika

PRAPOVIJEST

Naselje sojeničkog tipa na Kupi vjerojatno postoji kroz sva prapovijesna razdoblja.

Nalazi pomno obrađenih kamenih sjekira koje se mogu datirati u eneolitsko razdoblje upućuju na čovjeka ratnika koji se ovdje nastanio krajem 4. tisućljeća pr. Kr. i stvorio prvu kulturu kojoj pripadaju kipići idoli magijskog karaktera, koji bi po načinu oblikovanja mogli pripadati vučedolskoj kulturi.

Ratnička oprema prisutna je kontinuirano i u sljedećim razdobljima u vidu: brončanodobnih: mača, šuplje sjekirice s ušicom tzv. kelt i dugog koplja;

željeznodobnih: kopalja, kacige, dugih zakrivljenih noževa, sjekira i žvala za konja.

Brončanodobnu kulturu polja sa žarama datiranu od polovice 2. do 1. tisućljeće pr. Kr. raširenu po većem dijelu Europe nadjačali su trako-kimerijski ratnici s Istoka nositelji novog željeznog doba, čiji stariji period traje od 8. do kraja 5. st. pr. Kr.

Uz ostale materijalne dokaze tih razdoblja posebno mjesto pripada kultnim idolima, u vidu terakotnih kipića datiranih od kraja kasnog brončanog doba do kraja starijeg željeznog doba odnosno od 12. do 5. st. pr. Kr. Prisutni su stalno u duhovnom životu tadašnjih stanovnika . Magijski sadržaj i dodir s božanstvima i raznim duhovima i nadnaravnim bićima bilo je u to vrijeme sastavni dio života i nešto posve normalno.

SEGESTIKA

Segestika je naziv koje koriste rimski pisci u periodu od 2.st. pr. Kr. do 1.st.: Polibije, Dion Kasije, Apijan, Strabon i Plinije kad govore o opidumu, utvrdi i naselju prije dolaska Rimljana. Vjerojatno su bili smješteni na povišenom dijelu današnjeg grada zvanom Zibel i u poluotočnom dijelu meandra Kupe zvanom Pogorelac. To je razdoblje mlađeg željeznog doba koje traje od početka 4. do kraja 1. st. pr. Kr. Od druge polovice 4. st. pr. Kr. stanovnike isti pisci spominju kao Segestane koji se dijele na ratničku vojnu aristokraciju (protoiontes) i puk (demos, plebs). Ratnički sloj živi od kontrole materijalnih dobara, ali i ratovanja, pljačke. Istovremeno puk se bavi poljoprivredom, obrtom (posebice metalurgija, drvodjelstvo i proizvodnja keramike na usavršenom brzo rotirajućem kolu) i trgovinom.

Najčešće su naoružani kopljima i bojnim noževima, a vezuju odjeću lijepim i izražajnijim kopčama fibulama. Na rukama nose narukvice, na nogama nanogvice, a pojas ukrašavaju velikom kopčom.

U kući koriste keramičke posude koje da bi izgledale kao metalne, odnosno srebrne boje posebnom grafitnom bojom dobivene miješanjem praha od drvenog ugljena.

Od druge polovice 2. st. pr. Kr. za potrebe lakše trgovine kuju srebrne tetradrahme tzv. filipere po uzoru na one iz helenističke Grčke.

  • Narukvica
  • Šljem
  • Vrhovi sjekirica